Kreativnost i ludilo proizlaze iz istog gena

[Senad]

Istraživanje provedeno u Mađarskoj pokazalo je kako su određeni ljudi zbog gena podložniji psihičkim poremećajima, ali i visokoj kreativnosti. Szabolsc Keri sa Univerziteta Semmelweis u Budimpešti testovima je mjerio kreativnost dobrovoljaca, a zatim proučio njihove gene.

Uočio je kako su najkreativniji ljudi oni kojima je mutirao gen neuregulin 1, koji se povezuje s bipolarnim poremećajem i shizofrenijom. Poznato je kako je Nikola Tesla kao dijete imao vizije koje je kasnije konstruirao, a Mozart je skladao najprije u glavi pa tek onda smišljao note.

Ipak, naučnici ističu da to ne znači kako su kreativnost i psihički poremećaji uvijek povezani. Ludost je često samo ludost, a kreativnost nije ograničena samo genima, nego se može ojačati novim načinima razmišljanja.

Kako su genijalci pokazivali kreativnost

Fizičar Niels Bohr vjerovao je da, ako mentalno postavite suprotnosti jednu pokraj druge, a zatim na trenutak prestanete misliti, um doseže novu razinu. Njegova sposobnost da zamisli svjetlost kao nešto što je istodobno val i čestica donijela je velik napredak fizici. Stavljajući misli (tj. logiku) sa strane, um može stvoriti nove oblike.

Spajanje i povezivanje ideja, slika i misli u nove kombinacije dovodi do novih otkrića. Zakon nasljeđivanja, na kojem se temelji moderna genetika, osmislio je austrijski sveštenik Gregor Mendel kombinirajući biologiju i matematiku.

Einstein je uvijek probleme prikazivao na što više različitih načina, uključujući dijagrame. Vizualno je zamišljao rješenja. Slikovito prikazivanje podataka, crtanje dok razmišljate i vizualizacija približit će vas tom načinu razmišljanja.


Izvor: Javno.com